Covid 19 i konzumenti droga

Objavljeno: 01. 04. 2020 - 12:33
Covid 19 i konzumenti droga

EMCDDA: COVID-19 I KONZUMENTI DROGA Kontekst – epidemija COVID-19 u Europskoj uniji

Konzumenti droga suočavaju se s istim rizicima kao i oni u općoj populaciji i stoga moraju slijediti odgovarajuće savjete kako bi smanjili rizik od infekcije. Međutim, oni mogu biti izlo- ženi dodatnim rizicima koji zahtijevaju razvojnu procjenu i strategije ublažavanja. Oni su po- vezani s nekim ponašanjima udruženim s konzumacijom droga i sredinom u kojoj se konzumi- raju droge ili gdje se pruža skrb. Rizici se povećavaju s visokom razinom somatskog i psihičkogkomorbiditeta koji je prisutan kod nekih konzumenata droge, činjenicom da su problemi s dro- gom češći u marginaliziranim zajednicama i stigmatizacijom koju često doživljavaju konzu- menti droga.

Trenutna javnozdravstvena kriza izaziva ozbiljnu dodatnu zabrinutost za dobrobit konzumenata droga, osiguravajući kontinuitet usluge onima koji imaju problema s drogom i zaštitu onih koji nude skrb i podršku ovoj populaciji.

Svrha ovog dokumenta jest istaknuti nastajuće rizike povezane s pandemijom COVID-19 za konzumente droga i one koji za njih pružaju usluge iz europske perspektive te, gdje je to potre- bno, potaknuti planiranje, osvrt i prilagodbu hitnih i specijalističkih intervencija za droge.

Osvrti i ažuriranja usluga na nacionalnoj i lokalnoj razini moraju se odvijati u kontekstu smjer- nica i propisa za reagiranje na epidemiju COVID-19 specifičnih za pojedinu zemlju i savjeta ECDC i SZO.

Koji su posebni rizici za konzumente droga tijekom pandemije COVID-19?

Iako konzumenti droga imaju iste rizike od zaraze COVID-19 kao i opća populacija, oni se također suočavaju s dodatnim rizicima koje je potrebno razmotriti i smanjiti. Na primjer, sve starija europska populacija opijatskih ovisnika posebno je ranjiva zbog visoke razine već pos- tojećih zdravstvenih tegoba i životnih navika. Rekreacijska uporaba droga često se odvija unu- tar sredina u kojima se pojedinci okupljaju te mogu dijeliti drogu ili pribor za drogu. Općenito, stigmatizacija i marginalizacija povezana s nekim oblicima konzumacije droga mogu ne samo povećati rizik, već i stvoriti prepreke za promicanje mjera za smanjenje rizika.

Kronična zdravstvena stanja povezana su s nekim oblicima konzumacije droga i poveća- vaju rizik od razvoja teških bolesti

Zbog visoke prevalencije kroničnih zdravstvenih stanja među konzumentima droga, mnogi će biti posebno rizični za ozbiljne respiratorne bolesti ako se zaraze COVID-19. Navodimo neke primjere:

  • Prevalencija kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i astme je visoka među oso- bama u tretmanu zbog droga, a pušenje heroina ili crack kokaina može biti otežavajući faktor (Palmer i sur., 2012).
  • Također je visoka incidencija kardiovaskularnih bolesti među pacijentima koji injiciraju droge i konzumentima kokaina (Thylstrup i sur., 2015) (Schwartz i sur., 2010).
  • Metamfetamin sužava krvne žile, što može pridonijeti oštećenju pluća, a postoje dokazi da zlouporaba opioida može utjecati na imunološki sustav (Sacerdote, 2006).
  • Prevalencija HIV-a, virusnih hepatitisa i karcinoma jetre - koji dovode do oslabljenog imunološkog sustava - visoka je među intravenskim konzumentima droga.
  • Pušenje duhana i ovisnost o nikotinu vrlo su česti među nekim skupinama konzumenata droga i mogu povećati rizik od negativnijih ishoda.

Rizik od predoziranja može biti veći kod konzumenata droga koji su zaraženi COVID-19

Glavni životno ugrožavajući učinci bilo kojeg opioida, poput heroina, usporavaju i zaustavljaju disanje. Zbog toga što COVID-19 (poput svake teške infekcije pluća) može uzrokovati poteš- koće s disanjem, kod konzumenata opioida može doći do povećanog rizika od predoziranja. Antidot nalokson blokira učinak i prekida poteškoće s disanjem uzrokovane opioidima te se koristi u kliničkim i vanjskim sredinama kao mjera prevencije od predoziranja. Nije poznato kako nalokson utječe na poteškoće s disanjem uzrokovane COVID-19.

Dijeljenje pribora za drogu može povećati rizik od infekcije

  • Iako dijeljenje pribora za injiciranje povećava rizik od infekcije krvlju prenosivim viru- sima kao što su HIV i virusni hepatitis B i C, dijeljenje opreme za inhalaciju, parenje (vaping), pušenje ili injiciranje koja je kontaminirana s COVID-19 može povećati rizik od infekcije i igrati ulogu u širenju virusa. Virus koji uzrokuje COVID-19 širi se ugla- vnom fizičkim kontaktom, između osoba koje su u bliskom međusobnom kontaktu, i kapljičnim putem kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Na nekim površinama virus, ta- kođer, može preživjeti relativno dugo.
  • Dok se poruke o smanjenju štete obično usredotočuju na rizike udružene s injiciranjem, često se manje pozornosti posvećuje drugim putovima primjene. Epidemija COVID-19 može predstavljati dodatne rizike koji trenutno nisu široko prepoznati, na primjer me- đusobno dijeljenje 'jointa' kanabisa, cigareta, parilica ili pribora za droge.

Prenapučena okolina povećava rizik od izloženosti COVID-19

Obilježja nekih sredina koja često posjećuju konzumenti droga mogu ih dovesti do povećanog rizika od izloženosti COVID-19:

  • Rekreacijska uporaba droga često se događa u manjim ili većim skupinama, povećava- jući na taj način rizik od izloženosti COVID-19. To se može u određenoj mjeri ublažiti socijalnim distanciranjem, slijedeći utvrđene sigurnosne smjernice ili druge mjere za smanjenje korištenja ili pristupa visokorizičnim sredinama.
  • Službe za liječenje ovisnosti, službe za razmjenu igala/šprica i socijalne službe za kon- zumente droga mogu imati područja u kojima je socijalno distanciranje teško, poput čekaonica ili zajedničkih objekata. Kao i kod drugih sredina, uvođenje odgovarajućih postupaka distanciranja i higijene od presudne je važnosti.
  • Konzumenti droga koji su beskućnici često nemaju druge mogućnosti nego provoditi vrijeme u javnim prostorima bez pristupa resursima za osobnu higijenu. Samoizolacija za beskućnike je veliki izazov, a pristup zdravstvenoj zaštiti je često vrlo ograničen. Rješavanje potreba za konzumente droga koji su beskućnici ili su u privremenom smje- štaju bit će važno za odgovore u ovom području.

Upravljanje rizicima prijenosa COVID-19 vjerojatno će biti posebno zahtjevno u zatvorima. U zatvorima je visoka prevalencija uporabe droga i zaraznih bolesti. Riječ je o zatvorenim ambi- jentima, gdje je dokazana prenapučenost, loša infrastruktura i usporena dijagnostika (Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), 2018).

Rizici prekida pristupa službama za liječenje ovisnosti, čistom priboru za droge i vitalnim lijekovima

  • Kontinuitet skrbi za konzumente droga koji koriste službe za liječenje ovisnosti može biti izazov zbog nedostatka osoblja, prekida rada i zatvaranja službi, samoizolacije i ograničenja slobodnog kretanja. U tom su kontekstu neophodni planiranje nepredvidlji- vih situacija i kontinuiteta. Službe za liječenje ovisnosti - posebno male, lokalno finan- cirane i nevladine organizacije koje djeluju zajedno s formalnim strukturama javnoz- dravstvenog sustava - mogu biti posebno ranjive i bez pristupa dodatnim resursima po- trebnim za osiguranje kontinuiteta skrbi.
  • Postoji rizik od smanjenog pristupa opijatskoj supstitucijskoj terapiji i drugim bitnim lijekovima, kao i čistom priboru za droge, posebno ako se od komunalnih ljekarni traži da skrate radno vrijeme i usluge te prestanu davati metadon pod nadzorom. Pristup lije- kovima vjerojatno će biti posebno težak za one koji su u samoizolaciji, pod ključem ili u karanteni.
  • Ograničenje kretanja na nekim lokacijama zbog COVID-19 može također dovesti do poremećaja tržišta droga i smanjene ponude ilegalnih droga. To bi moglo imati niz po- sljedica, posebno za ovisnike o drogama, a potencijalno bi moglo rezultirati povećanom potražnjom za službama za liječenje ovisnosti.

Osiguravanje učinkovitih službi za liječenje ovisnosti tijekom pandemije – važni aspekti

Provođenje preventivnih mjera protiv prijenosa COVID-19 u sredinama gdje obitavaju konzumenti droga

Kako bi smanjili prijenos COVID-19, dijeljenje droga ili pribora za droge trebalo bi snažno odvraćati i promicati odgovarajuće mjere socijalne distance i higijenske mjere. Treba razvijati komunikacijske strategije koje će biti adekvatno usmjerene na različita ponašanja i korisničke skupine, uključujući marginalizirane skupine, kao što su beskućnici, rekreativni konzumenti droga i konzumenti kanabisa. Konzumente droga treba poticati da razmisle gdje je moguće prekinuti ili smanjiti njihovu konzumaciju kao zaštitnu mjeru, a potrebne su radnje kojima se osigurava profesionalna podrška i pomoć onima koji traže pristup službama za liječenje ovis- nosti. Kao što to rade druge zdravstvene i socijalne službe, službe za liječenje ovisnosti, sklo- ništa za beskućnike i zatvori trebali bi širiti jasne poruke o tome kako smanjiti rizik od infekcije i napraviti odgovarajuće materijale dostupne i korisnicima usluga i njihovom osoblju. Oni tre- baju uključivati:

  • Osobne mjere zaštite: promicanje pravilne higijene ruku i prakse smanjenja rizika poput kašljanja i kihanja u lakat. Osigurajte da su kupaonice opskrbljene sapunom i materija- lima za sušenje nakon pranja ruku. Omogućite sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koja sadrže najmanje 60% alkohola na ključnim mjestima unutar objekta, u- ključujući mjesta za prijavu, ulaze i izlaze.
  • Okolišne mjere: često čistite korištene površine, minimizirajte dijeljenje predmeta, osi- gurajte pravilno provjetravanje.
  • Potrebno je preispitati trenutnu praksu komuniciranja s konzumentima droga o rizicima dijeljenja droge i pribora za droge kako bi bila primjerena zahtjevima za smanjenjem rizika izloženosti COVID-19 u svjetlu mogućih načina prijenosa (kapljice, površine).
  • Postojeće prakse u pružanju čistog pribora za injiciranje droga i ostale opreme (na pri- mjer, pribora za pušenje i inhalaciju) radi ograničavanja dijeljenja među konzumentima droga treba preispitati i po potrebi prilagoditi kako bi se osiguralo da ostanu svrsisho- dne. Vjerojatno će biti potrebno povećati razinu osiguravanja pribora za klijente u sa- moizolaciji.
  • Potrebno je promicati i uvesti mjere socijalne distance za konzumente droga i one koji rade s ovom skupinom. To uključuje izbjegavanje bliskog kontakta (rukovanje i ljublje- nje), stajanje na odgovarajućoj udaljenosti jedan od drugog i ograničavanje broja ljudi koji istovremeno mogu koristiti usluge. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je dokument o socijalnom distanciranju: https://www.ecdc.eu- ropa.eu/hr/publications-data/considerations-relating-social-distancing-measures-res- ponse-covid-19-second. Posebnu pozornost treba posvetiti podršci i pružanju potrebnih sredstava korisnicima službi za liječenje ovisnosti, korisnicima skloništa za beskućnike i zatvorenicima kako bi se omogućilo da zaštite sebe i druge od zaraze.
  • Potrebni su protokoli kako bi službe pomogle konzumentima droga koji pokazuju zna- kove moguće infekcije COVID-19. To će vjerojatno uključivati opskrbu maskama o- nima koji pokazuju respiratorne simptome (kašalj, groznica), uspostavljanje izolacij- skog područja i odgovarajuće postupke upućivanja i obavještavanja u skladu s nacio- nalnim smjernicama. ECDC je objavio tehničko izvješće o prevenciji i kontroli zaraze COVID-19 u zdravstvenim ustanovama, uključujući ustanove za dugoročnu skrb: https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/infection-prevention-and-control-co- vid-19-healthcare-settings.
  • Ovdje se mogu naći opće smjernice i informacije za određene skupine, kao što su paci- jenti s kroničnim bolestima i imunokompromitiranim stanjima: https://www.ecdc.eu- ropa.eu/en/news-events/information-covid-19-specific-groups-elderly-patients-chro- nic-diseases-people

Jamstvo kontinuiteta skrbi tijekom pandemije

Bit će ključno jamčiti kontinuitet osnovnih zdravstvenih usluga za konzumente droga. U tom je kontekstu od presudne važnosti osigurati odgovarajuće resurse, uspostaviti mjere zaštite o- soblja i dati prednost planiranju usluga.

Osiguravanje kontinuiteta usluge:

  • Službe za liječenje ovisnosti i službe s programom razmjene igala i šprica za konzu- mente droga ključne su zdravstvene usluge koje će morati ostati raditi pod ograničenim uvjetima.
  • Osiguravanje neprekidnog pružanja usluga putem službi za liječenje ovisnosti, uključu- jući opijatsku supstitucijsku terapiju i druge bitne lijekove, bit će stoga najvažnije.
  • Bit će potrebni planovi u nepredvidljivim situacijama za potencijalni nedostatak lije- kova i pribora za droge.
  • Službe će trebati planirati vjerojatnost izostanka osoblja razvojem fleksibilnih politika prisutnosti i bolovanja, identificiranjem kritičnih radnih mjesta i pozicija te planiranjem alternativnog pokrivanja polivalentnim obučenim osobljem.
  • Službe će možda trebati planirati privremene alternative u slučaju potrebnog zatvaranja fiksnih mjesta (npr. pružanje internetskih usluga, lijekova i pribora putem ljekarni, kućni posjeti, telefonski pozivi ili videopozivi radi procjene i praćenja) i prilagoditi po- stojeće prakse, poput produljenja vremenskog razdoblja za izdavanje opijatske supsti- tucijske terapije (OST).
  • Na temelju nacionalnih smjernica, možda će biti potrebno suspendirati, smanjiti ili pri- mijeniti alternative fizičkim, pojedinačnim i grupnim susretima za vrijeme pandemije.
  • Dostupnost i pristup pružanja usluga konzumentima droga koji su beskućnici bit će va- žno pitanje, jer to može biti skupina s ograničenim resursima za samozaštitu i samoizo- laciju. U SAD-u, CDC je objavio privremene smjernice za prihvatilišta za beskućnike: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/community/homeless-shelters/plan-pre- pare-

Zaštita pružatelja usluga tijekom pandemije - važne intervencije koje treba uzeti u obzir:

  • Osiguravanje osoblja s potrebnim informacijama o preventivnim mjerama (vidi preven- tivne mjere gore).
  • Osiguravanje potrebne zaštitne opreme za osoblje i uvođenje protokola za smanjenje rizika od prijenosa i osoblja i pacijenata, uključujući korištenje fizičkih barijera za zaš- titu osoblja koje komunicira s klijentima s nepoznatim statusom infekcije.
  • Smanjivanje broja članova osoblja koji su u fizičkom kontaktu i uvođenje odgovaraju- ćih politika i postupaka za upravljanje rizikom za klijente s respiratornim simptomima.
  • Preispitivanje radnih praksi za osoblje i volontere s visokim rizikom od ozbiljnog CO- VID-19 (oni koji su stariji ili imaju kronična zdravstvena stanja), uključujući uvođenje rada na daljinu gdje je to moguće.

Uspostava redovitih virtualnih sastanaka kako bi se omogućio brzi odgovor na pitanja koja se javljaju u lokalnoj situaciji i na brzo mijenjajuće mjere koje poduzimaju lokalne i nacionalne vlasti.

Reference i dodatne informacije

European Centre for Disease Prevention and Control and European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (2018), ‘Guidance in Brief: Prevention and control of blood-borne viruses in prison settings’, (dostupno na: http://www.emcdda.europa.eu/publications/joint-pu- blications/ecdc/brief-guidance-blood-borne-viruses-in-prison_en).

European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction (2017), ‘Health and social respon- ses to drug problems: a European guide’, (dostupno na: http://www.emcdda.europa.eu/publica- tions/manuals/health-and-social-responses-to-drug-problems-a-european-guide_en).

Palmer, F., Jaffray, M., Moffat, M. A., Matheson, C., McLernon, D. J., Coutts, A. and Hau- ghney, J. (2012), ‘Prevalence of common chronic respiratory diseases in drug misusers: a cohort study’, Primary Care Respiratory Journal 21(4), pp. 377–83.

Sacerdote, P. (2006), ‘Opioids and the immune system’, Palliative Medicine 20 Suppl 1, pp. s9-15.

Schwartz, B. G., Rezkalla, S. and Kloner, R. A. (2010), ‘Cardiovascular Effects of Cocaine’, Circulation 122(24), pp. 2558–69.

Thylstrup, B., Clausen, T. and Hesse, M. (2015), ‘Cardiovascular disease among people with drug use disorders’, International Journal of Public Health 60(6), pp. 659–68.

Redovito ažurirani izvori podataka

EMCDDA:
• Tematska stranica o COVID-19: http://www.emcdda.europa.eu/topics/covid-19

Europa:

ECDC: https://www.ecdc.europa.eu/en/novel-coronavirus-china

European Commission action and response team: https://ec.europa.eu/info/live-work-

travel-eu/health/coronavirus-response_en

European Science Media Hub (European Parliament): https://sciencemediahub.eu/

WHO Europe: http://www.euro.who.int/en/home

Svijet:

CDC: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-nCoV/index.html i

https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/community/homeless-shelters/plan-pre-

pare-respond.html

WHO: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019

Zahvale

EMCDDA želi zahvaliti sljedećim stručnjacima na preglednim informacijama sadržanim u o- vim uputama (verzija od 23. ožujka 2020.):

Prof. Alexander Baldacchino, President-Elect, International Society of Addiction Medicine (I- SAM), https://isamweb.org/

Prof. Giuseppe Carrá, Universitá degli Studi Bicocca, Milan (Italy)

Dr Ernesto De Bernardis, Drug addiction service, SerT Lentini (SR) Italy, SITD (Italy), http://www.sitd.it

Prof. Dr Geert Dom, President European Federation of Addiction Societies (EUFAS), http://www.eufas.net/

Prof. Marta Torrens, Associate Professor of Psychiatry, Universitat Autònoma de Barcelona, Institute of Neuropsychiatry and Addiction, Hospital del Mar, Barcelona (Spain).

Izvornik: EMCDDA update on the implications of COVID-19 for people who use drugs (PWUD) and drug service providers

Preveo: dr.sc. Ivan Ćelić, dr.med., Klinika za psihijatriju Vrapče

  Novosti - Sve